Sustav ispitivanja i žigosanja (potvrđivanja) predmeta od plemenitih kovina u Republici Hrvatskoj uređen je na osnovi Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina (“Narodne novine” br. 76/93) i pripadajućih podzakonskih akata (naredbe, pravilnici i naputci).
Prema spomenutom zakonu ispitivanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina u Republici Hrvatskoj obavlja Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) i to putem svojih Odsjeka mjeriteljskih poslova (OMP) u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.
Na taj način je djelatnost ispitivanja i žigosanja predmeta od plemenitih kovina teritorijalno podijeljena na četiri dijela, tako da svi subjekti koji podliježu obvezi ispitivanja i žigosanja (potvrđivanja) predmeta od plemenitih kovina, podnose predmete od plemenitih kovina na ispitivanje i žigosanje jednom od navedenih Odsjeka mjeriteljskih poslova (OMP), ovisno o sjedištu obrtničke radnje ili trgovačkog društva (poduzeća).
Tko, kada i u kojem slučaju podliježe obvezi ispitivanja i žigosanja predmeta od plemenitih kovina (nakita) u Republici Hrvatskoj propisano je također Zakonom o nadzoru predmeta od plemenitih kovina (“Narodne novine” br. 76/93) i podzakonskim aktima.
Zakonom o nadzoru predmeta od plemenitih kovina (“Narodne novine” br. 76/93) uređuje se obvezno označivanje, ispitivanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina koji se proizvode, uvoze i stavljaju u promet u Republici Hrvatskoj.
Plemenitim kovinama smatraju se, u smislu Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, platina, zlato, iridij, srebro i paladij.
Predmetima od plemenitih kovina smatraju se, u smislu Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, predmeti izrađeni od platine, zlata i srebra te njihovih slitina s paladijem, iridijem i drugim kovinama koji prema odredbama navedenog zakona imaju propisani stupanj čistoće.
Iridij koji se nalazi u slitini predmeta od platine smatra se, u smislu navedenog zakona, platinom.
Pozlaćeni predmeti od srebra smatraju se, u smislu navedenog zakona, predmetima od srebra.
Svi predmeti od plemenitih kovina iz članka 2. stavka 2. Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina moraju nakon izradbe biti označeni znakom proizvođača i oznakom čistoće, a prije stavljanja u promet ispitani i žigosani žigom čistoće Republike Hrvatske.
Znak proizvođača, oznaka čistoće i državni žig utiskuju se u predmet od plemenite kovine.
Kada se ne provodi obvezno označivanje, ispitivanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina:
Obvezno označivanje znakom proizvođača i oznakom čistoće, te ispitivanje i žigosanje državnim žigom predmeta od plemenitih kovina ne provodi se za:
-
predmete od plemenitih kovina starije proizvodnje koji imaju posebnu kulturnu, povijesnu ili umjetničku vrijednost;
-
poluproizvode od plemenitih kovina i njihove slitine koje se upotrebljavaju u industriji;
-
instrumente, uređaje i njihove dijelove koji se upotrebljavaju u znanosti, zdravstvu, proizvodnji i laboratorijskim ispitivanjima;
-
ostatke plemenitih kovina po završenoj proizvodnji;
-
zlatni i srebrni novac;
-
predmete od plemenitih kovina koji su u potpunosti presvučeni emajlom ili optočeni dragim kamenjem, biserjem i sličnim predmetima;
-
držače za drago kamenje, biserje ili neki drugi predmet, u kojima je masa plemenite kovine prema ukupnoj masi predmeta neznatna;
-
slitine za lemljenje na bazi srebra, platine ili paladija;
-
predmete od plemenitih kovina ili njihovih slitina koji se nalaze u osobnom vlasništvu pojedinaca.
Predmete od plemenitih kovina mase manje od jednog grama nije potrebno označivati znakom proizvođača i oznakom čistoće.



Navigacija