Svjetski dan mjeriteljstva 2015

 

 

 

Poruke direktora
BIML-a i BIPM-a

 

 

Stephen Patoray
Direktor BIML-a

 

Kako se počinjemo pripremati za Svjetski dan mjeriteljstva 2015. i razmišljamo o ovogodišnjoj temi „Mjerenja i svjetlost“, ja razmišljam o tome kako je ovogodišnja tema vrlo usko povezana s temama prethodnih Svjetskih dana mjeriteljstva: 

  • svjetlost je važna u svakodnevnom životu (tema 2013.);
  • osvjetljenje na radnom mjestu i ulična rasvjeta doprinose našem zdravlju i sigurnosti (teme iz 2006. i 2012.);
  • sa sve većim gospodarskim rastom u mnogim dijelovima našeg planeta, potražnja za više svjetla, a samim time i više električne struje, nedvojbeno dovodi do globalnog energetskog izazova (tema iz 2014.).   

Živimo u krajnje vizualnom svijetu. Svakoga dana vidimo kako izlazi sunce, pružajući temeljne preduvjete za sam život. Svakoga dana velik postotak svjetskog stanovništva može jednostavno pritisnuti prekidač i upaliti svjetlo.

Međutim, nedavno je članak u Washington Postu prepoznao značajan izazov: „Stopa rasta globalne elektrifikacije sporija je od stope rasta stanovništva“. U izvješću IEA-a i Svjetske banke navodi se: “Što se tiče općeg pristupa električnoj struji, ako se trend nastavi na jednak način, u 2030. godini  12 posto … svjetskog stanovništva bit će bez nje.“

To se neće promijeniti bez značajnog povećanja troškova ili novog pristupa rješavanju tog problema. Osim ovog problema, UN istovremeno pokušava riješiti i problem klimatskih promjena – i spriječiti porast globalnih temperatura za više od 2°C. Kako bi se postigla oba cilja, narodi širom svijeta trebali bi unaprijediti svoju energetsku učinkovitost i povećati količinu čiste energije koju proizvode i koriste. To će zahtijevati:  

  • više mjerenja radi razumijevanja i poboljšanja učinkovitosti električnih strojeva,
  • porast proizvodnje i potrošnje čiste energije  , i
  • dodatne međunarodne norme koje se primjenjuju izravno na ovo područje.

Svjetlost se može ponašati kao val ili kao čestica, a ponekad oboje. To je vrlo neobično. Osim toga, kao mjeritelji razmišljamo o svjetlosti kao o nečemu što se mjeri, ali također ga koristimo i za mjerenja, što je opet prilično neobično.

Brzina svjetlosti u vakuumu, koja se obično označava slovom c, univerzalna je fizikalna konstanta važna za mnoga područja fizike.  Njezina definirana vrijednost je točno 299 792 458 m/s, jer je SI metar definiran iz te konstante. Udaljenost, brzina, temperatura, sastav i onečišćivači u našoj hrani i okolišu, uobičajena mjerenja u zakonskom mjeriteljstvu – sve se to može mjeriti pomoću različitih oblika svjetlosti.

Uz ove početne misli s divljenjem nastavljam svoje razmišljanje o svjetlosti kao o fenomenu u kojem svakodnevno uživamo. Zajednica zakonskog mjeriteljstva  sa zadovoljstvom se pridružuje UNESCO-u u obilježavanju Međunarodne godine svjetlosti te vam stoga svima želim neizmjernu sreću i vrlo svijetlu budućnost.

 

 

Martin Milton
Direktor BIPM-a

 

“Mjeriteljstvo za svjetlost i svjetlost za mjeriteljstvo”

Ove godine se Svjetski dan mjeriteljstva poklapa s Međunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija koje se temelje na svjetlosti, koju je proglasila Opća skupština UN-a i organizirao UNESCO. Događajima u 2015. godini proslavit će se središnja uloga svjetlosti u životu, bilo kao izvor energije, kao temelj za fotonske tehnologije ili kao izvor divljenja i uzbuđenja.

Mjeriteljstvo igra središnju ulogu u omogućavanju upotrebe tehnologija temeljenih na svjetlosti, na primjer:

  • s razvojem novih oblika djelotvornog osvjetljavanja, potrebna su nova mjerenja radi određivanja njihove učinkovitosti i utjecaja koji imaju na izgled predmeta,
  • odluke o ulaganju u solarne fotonaponske tehnologije temelje se na točnim podacima o njihovoj djelotvornosti i vijeku trajanja,
  • izravna mjerenja sunca načinjena sa satelita bitna su radi poboljšanja našeg razumijevanja solarnog zračenja i njegovog doprinosa klimatskim promjenama.

S druge pak strane, svjetlost je u središtu mnogih važnih novih elemenata vodećih mjernih tehnologija. Već desetljećima najtočnija mjerenja duljine ovise o laserima velike stabilnosti, a mnoga osjetljiva kemijska mjerenja koriste ugodljive lasere koji mogu osjetiti pojedinačne prijelaze u ciljnim molekulama. Sposobnosti stabilnih lasera sada se protežu do omogućavanja rada najtočnijih „optičkih satova“, koji ovise o svjetlosti emitiranoj iz pojedinih atoma, usporenih i uhvaćenih laserskim zrakama.   

Nadam se da će proslava Svjetskog dana mjeriteljstva 20. svibnja 2015. pokrenuti nove veze između mjeriteljske zajednice i onih koji rade na razvoju i korištenju tehnologija temeljenih na svjetlosti. To je prilika da se pokaže da, baš kao što život ovisi o svjetlosti, tako i sigurna, djelotvorna i učinkovita opskrba svjetlošću ovisi o mjerenju.